Barokni dvorac Mihanović u 18. su stoljeću izgradili grofovi Erdody, a kasnije se našao u vlasništvu bana Josipa Brigljevića, i pjesnika Antuna Mihanovića. Autor hrvatske himne »Lijepa naša« često je boravio u ovom dvorcu i zato su ga po njemu nazvali.
Dvorac je okružen parkom u kojem se nalazi i višestoljetna platana, a u njoj se rado skrivaju i brojne životinje. Od godine 1983. obnovljena zgrada je postala hrvatski kulturni spomenik, poznat po održavanju brojnih svečanosti, čak i državnih.
Ispred dvorca Mihanović je postavljen spomenik Antunu Mihanoviću.
Kada je ugledni hrvatski pravnik Antun Mihanović, čije ime nosi naš dvorac Mihanović, u desetom broju književne revije Danica, 14. ožujka 1835., objavio pjesmu Horvatska domovina, vjerojatno nije bio svjestan da će upravo te njegove riječi tijekom stoljeća postati hrvatskom himnom i svojevrsna priča o hrvatskoj povijesti. Pjesma je postala himnom krajem 19. stoljeća, a četiri strofe od ukupno 14 strofa dugačke pjesme, postale su i službena himna samostalne Hrvatske. Tako su i autor i pjesma, koja je bila objavljena u vodećoj reviji književnog preporoda Hrvatske, doživjeli besmrtnu slavu.
Energiju tih riječi, koje povezuju hrvatski narod i oživljavaju najplemenitije osjećaje, možete osjetiti upravo u srcu Terma Tuhelj, u dvorcu Mihanović, gdje je živio ovaj veliki hrvatski pjesnik i pravnik. Nigdje se drugdje, kao ovdje, ne povezuje u jedinstveni sklop kultura, povijest, nasljedstvo, priroda i moderno.
Dvorac je okružen parkom u kojem se nalazi i višestoljetna platana, a u njoj se rado skrivaju i brojne životinje. Od godine 1983. obnovljena zgrada je postala hrvatski kulturni spomenik, poznat po održavanju brojnih svečanosti, čak i državnih.
Ispred dvorca Mihanović je postavljen spomenik Antunu Mihanoviću.
Kada je ugledni hrvatski pravnik Antun Mihanović, čije ime nosi naš dvorac Mihanović, u desetom broju književne revije Danica, 14. ožujka 1835., objavio pjesmu Horvatska domovina, vjerojatno nije bio svjestan da će upravo te njegove riječi tijekom stoljeća postati hrvatskom himnom i svojevrsna priča o hrvatskoj povijesti. Pjesma je postala himnom krajem 19. stoljeća, a četiri strofe od ukupno 14 strofa dugačke pjesme, postale su i službena himna samostalne Hrvatske. Tako su i autor i pjesma, koja je bila objavljena u vodećoj reviji književnog preporoda Hrvatske, doživjeli besmrtnu slavu.
Energiju tih riječi, koje povezuju hrvatski narod i oživljavaju najplemenitije osjećaje, možete osjetiti upravo u srcu Terma Tuhelj, u dvorcu Mihanović, gdje je živio ovaj veliki hrvatski pjesnik i pravnik. Nigdje se drugdje, kao ovdje, ne povezuje u jedinstveni sklop kultura, povijest, nasljedstvo, priroda i moderno.