BJELOVAR – I ovog ljeta djelatnici Arheološkog odjela Gradskog muzeja Bjelovar nastavili su s istražnim radnjama na brojnim povijesnim lokalitetima diljem Bjelovarsko-bilogorske županije. Unatoč tome što je Bjelovar relativno mlad grad i što je kao vojna utvrda osnovan tek 1756. godine, život na ovom području bio je intenzivan još od kamenog doba, preko vremena Rimljana, srednjeg vijeka pa do najezde Turaka. Da su naši davni preci doista nastanjivali ova područja svjedoči i jedan od najstarijih lokaliteta u županiji, a to je Vojvodinac u Malom Korenovu.
-Malo Korenovo jedan je od najstarijih lokaliteta koje imamo i postoje dokazi da su ljudi živjeli ovdje prije više od sedam tisuća godina, odnosno oko 5500. godine prije Krista. To je razdoblje mlađeg kamenog doba, a tadašnji ljudi za život na tom području odlučili su se zasigurno zbog blizine rijeke Česme. Bilo je to vrijeme kad su ljudi i dalje bili nomadi, ali su se već počinjali baviti poljoprivredom, a postoje brojni dokazi da im današnje Malo Korenovo nije bila samo usputna stanica, nego su tamo obitavali dulje vrijeme – otkrila je kustosica Marijana Klasnić iz Gradskog muzeja Bjelovar i dodala da je ondje pronađeno dosta ostatka keramike iz tog razdoblja, ali i ostali predmeti.
Rimski način gradnje
-Ondje su otkriveni i ostaci zemunice u kojoj se živjelo, kao i mikroliti, odnosno kameno oruđe koje je ljudima tog doba služilo za obradu predmeta. Uz komade keramike pronađeni su i dokazi da je na ovom lokalitetu postojalo i groblje – kazala je Klasnić i dodala da se radilo i na istraživanju vjerojatno najpoznatijeg lokaliteta iz vremena antike, odnosno Starog Slavika u Daruvaru.
-Nova faza sustavnih arheoloških iskopavanja na lokalitetu u Daruvaru započela je još u travnju, a dosadašnjim istraživanjem utvrđeno je postojanje arhitektonskog kompleksa, a ovaj se lokalitet nalazi pokraj židovskog groblja u Daruvaru, na brijegu koji se spušta do doline potoka Toplice. Jasno je da je riječ o tipičnom rimskom načinu gradnje, a pretpostavlja se da je procvat života u ovom razdoblju bio od drugog do četvrtog stoljeća – otkrila je Klasnić i naglasila da su dosadašnja istraživanja pokazala kako je od arhitekture najznačajnija apsida od velikih tesanih kamenih blokova, što bi mogli biti ostaci kule, kao i veliki zid istog materijala, i ostaci vanjskog zida naselja južno od groblja.
-Pretpostavlja se da bi to mogla biti jedna od rimskih građevina nekadašnjeg grada Aquae Balissae, možda vojna utvrda koja je čuvala naselje na padinama Starog Slavika – kazala je kustosica bjelovarskog muzeja i dodala da se radilo i na istraživanju možda i najzanimljivijeg srednjovjekovnog lokaliteta, odnosno Zidina u Domankušu, gdje se iskopava od 2013. godine.
-Ondje se traže ostaci dominikanske crkve iz prve polovice 14. stoljeća, a ta se crkva prvi puta spominje u popisu župa zagrebačke biskupije 1334. godine. Pronađeno je ondje srednjovjekovno groblje u kojemu se nalazi oko 70 kostura. Kako su grobovi dosta siromašni, odnosno u njima baš i nema nakita, može se pretpostaviti da je ondje živjelo u najboljem slučaju niže plemstvo. Odmah uz groblje pronađen je i spaljeni drveni objekt, kao i pojas širokog jarka za koji vjerujemo da bi mogao biti i granica cijelog ovog kompleksa, a u jednom periodu iz nekog je razloga ovaj lokalitet napušten – istaknula je Klasnić i dodala da je od pokretnih nalaza pronađena srednjovjekovna keramika, metalni uporabni predmeti poput kopči, britve ili buzdovana i dijelovi odjeće, kao i pećnjaci s mitološkim bićima.
Turska uništavanja
-Započeli smo i s istraživanjem lokaliteta Šančevi kraj Oštrog Zida, a po svemu sudeći to bi mogla biti jedna u nizu obrambenih utvrda u sklopu Garić-Grada. Pronađeno je ondje također dosta keramike i to ne samo iz srednjeg vijeka, već i iz prapovijesti. I ova je lokacija zasigurno napuštena uslijed najezde Turaka u 16. stoljeću, baš kao i sve ostale utvrde vezane uz Garić-Grad, koji je potom utonuo u zaborav i nikada više nije naseljavan – kazala je Klasnić i dodala da to nisu jedine arheološke lokacije na području Bjelovarsko-bilogorske županije, već se tijekom godina istraživalo još niz sličnih mjesta.
-U Lugu su pronađeni ostaci rimskih objekata, tu su Orovački vinogradi, Kraljevski Gudovac, Novoseljani, gdje su već početkom 20. stoljeća pronađeni rimski ukopi. Na Matoševom trgu u Bjelovaru također se nalaze rimski ukopi, a konačni cilj ovih istraživanja je dovesti sva ta nalazišta do toga da ih se može turistički predstaviti. Također, već sljedeće godine u sklopu obilježavanja 70. godišnjice postojanja Gradskog muzeja Bjelovar pripremamo veliku izložbu o arheološkim istraživanjima u Bjelovaru i okolici, a već sljedećeg petka, 21. rujna otvara se i izložba vezana uz arheologiju, odnosno arheološkim i povijesnim pričama o trčanju – zaključila je Marijana Klasnić. (sg)
Vrijedna čazmanska Gradina
Kad se govori o vrijednim arheološkim lokalitetima u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji nikako se ne smije zaboraviti na čazmansku Gradinu. I ondje su ove godine nastavljena arheološka istraživanja te se radi na restauraciji i konzervaciji biskupskog dvora. Kao što je poznato, gradnja je ondje započela u 13. stoljeću, a postoje dokazi da je utvrda bila jako lijepo uređena i da su je radili talijanski majstori, kao i da je fortifikacija napravljena u 14. stoljeću. Čazmanska utvrda bila je najveća moslavačka utvrda, koja je bila izgrađena u kasno romaničkom i ranom gotičkom stilu, a originalnu utvrdu Turci su srušili 1559. godine. (sg)
http://bjelovarac.hr/najnovije/arheoloska-istrazivanja-i-na-matosevom-trgu-u-bjelovaru-nalaze-se-rimski-ukopi/
-Malo Korenovo jedan je od najstarijih lokaliteta koje imamo i postoje dokazi da su ljudi živjeli ovdje prije više od sedam tisuća godina, odnosno oko 5500. godine prije Krista. To je razdoblje mlađeg kamenog doba, a tadašnji ljudi za život na tom području odlučili su se zasigurno zbog blizine rijeke Česme. Bilo je to vrijeme kad su ljudi i dalje bili nomadi, ali su se već počinjali baviti poljoprivredom, a postoje brojni dokazi da im današnje Malo Korenovo nije bila samo usputna stanica, nego su tamo obitavali dulje vrijeme – otkrila je kustosica Marijana Klasnić iz Gradskog muzeja Bjelovar i dodala da je ondje pronađeno dosta ostatka keramike iz tog razdoblja, ali i ostali predmeti.
Rimski način gradnje
-Ondje su otkriveni i ostaci zemunice u kojoj se živjelo, kao i mikroliti, odnosno kameno oruđe koje je ljudima tog doba služilo za obradu predmeta. Uz komade keramike pronađeni su i dokazi da je na ovom lokalitetu postojalo i groblje – kazala je Klasnić i dodala da se radilo i na istraživanju vjerojatno najpoznatijeg lokaliteta iz vremena antike, odnosno Starog Slavika u Daruvaru.
-Nova faza sustavnih arheoloških iskopavanja na lokalitetu u Daruvaru započela je još u travnju, a dosadašnjim istraživanjem utvrđeno je postojanje arhitektonskog kompleksa, a ovaj se lokalitet nalazi pokraj židovskog groblja u Daruvaru, na brijegu koji se spušta do doline potoka Toplice. Jasno je da je riječ o tipičnom rimskom načinu gradnje, a pretpostavlja se da je procvat života u ovom razdoblju bio od drugog do četvrtog stoljeća – otkrila je Klasnić i naglasila da su dosadašnja istraživanja pokazala kako je od arhitekture najznačajnija apsida od velikih tesanih kamenih blokova, što bi mogli biti ostaci kule, kao i veliki zid istog materijala, i ostaci vanjskog zida naselja južno od groblja.
-Pretpostavlja se da bi to mogla biti jedna od rimskih građevina nekadašnjeg grada Aquae Balissae, možda vojna utvrda koja je čuvala naselje na padinama Starog Slavika – kazala je kustosica bjelovarskog muzeja i dodala da se radilo i na istraživanju možda i najzanimljivijeg srednjovjekovnog lokaliteta, odnosno Zidina u Domankušu, gdje se iskopava od 2013. godine.
-Ondje se traže ostaci dominikanske crkve iz prve polovice 14. stoljeća, a ta se crkva prvi puta spominje u popisu župa zagrebačke biskupije 1334. godine. Pronađeno je ondje srednjovjekovno groblje u kojemu se nalazi oko 70 kostura. Kako su grobovi dosta siromašni, odnosno u njima baš i nema nakita, može se pretpostaviti da je ondje živjelo u najboljem slučaju niže plemstvo. Odmah uz groblje pronađen je i spaljeni drveni objekt, kao i pojas širokog jarka za koji vjerujemo da bi mogao biti i granica cijelog ovog kompleksa, a u jednom periodu iz nekog je razloga ovaj lokalitet napušten – istaknula je Klasnić i dodala da je od pokretnih nalaza pronađena srednjovjekovna keramika, metalni uporabni predmeti poput kopči, britve ili buzdovana i dijelovi odjeće, kao i pećnjaci s mitološkim bićima.
Turska uništavanja
-Započeli smo i s istraživanjem lokaliteta Šančevi kraj Oštrog Zida, a po svemu sudeći to bi mogla biti jedna u nizu obrambenih utvrda u sklopu Garić-Grada. Pronađeno je ondje također dosta keramike i to ne samo iz srednjeg vijeka, već i iz prapovijesti. I ova je lokacija zasigurno napuštena uslijed najezde Turaka u 16. stoljeću, baš kao i sve ostale utvrde vezane uz Garić-Grad, koji je potom utonuo u zaborav i nikada više nije naseljavan – kazala je Klasnić i dodala da to nisu jedine arheološke lokacije na području Bjelovarsko-bilogorske županije, već se tijekom godina istraživalo još niz sličnih mjesta.
-U Lugu su pronađeni ostaci rimskih objekata, tu su Orovački vinogradi, Kraljevski Gudovac, Novoseljani, gdje su već početkom 20. stoljeća pronađeni rimski ukopi. Na Matoševom trgu u Bjelovaru također se nalaze rimski ukopi, a konačni cilj ovih istraživanja je dovesti sva ta nalazišta do toga da ih se može turistički predstaviti. Također, već sljedeće godine u sklopu obilježavanja 70. godišnjice postojanja Gradskog muzeja Bjelovar pripremamo veliku izložbu o arheološkim istraživanjima u Bjelovaru i okolici, a već sljedećeg petka, 21. rujna otvara se i izložba vezana uz arheologiju, odnosno arheološkim i povijesnim pričama o trčanju – zaključila je Marijana Klasnić. (sg)
Vrijedna čazmanska Gradina
Kad se govori o vrijednim arheološkim lokalitetima u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji nikako se ne smije zaboraviti na čazmansku Gradinu. I ondje su ove godine nastavljena arheološka istraživanja te se radi na restauraciji i konzervaciji biskupskog dvora. Kao što je poznato, gradnja je ondje započela u 13. stoljeću, a postoje dokazi da je utvrda bila jako lijepo uređena i da su je radili talijanski majstori, kao i da je fortifikacija napravljena u 14. stoljeću. Čazmanska utvrda bila je najveća moslavačka utvrda, koja je bila izgrađena u kasno romaničkom i ranom gotičkom stilu, a originalnu utvrdu Turci su srušili 1559. godine. (sg)
http://bjelovarac.hr/najnovije/arheoloska-istrazivanja-i-na-matosevom-trgu-u-bjelovaru-nalaze-se-rimski-ukopi/