Od 26. svibnja 2018. za javnost je otvoren Stari grad Sisak. Može se posjetiti od utorka do petka od 12 do 18 sati, te subotom i nedjeljom od 12 do 20 sati. Posjet organiziranih skupina potrebno je prethodno najaviti u Gradskom muzeju Sisak, Ulica kralja Tomislava 10, na broj telefona 044/811811 ili na e-mail [email protected].
0 Comments
Gradska knjižnica Kaštela raspisuje natječaj za najbolji izvorni neobjavljeni hrvatski povijesni roman pisan na hrvatskomu jeziku, izvijestilo je Društvo hrvatskih književnika (DHK). Knjižnica navodi kako natječajem želi potaknuti obogaćivanje žanrovske raznolikosti hrvatske književnosti te poticati zanimanja za hrvatsku povijest, povijesni roman i književno stvaralaštvo, a cilj mu je i upoznavanje šire javnosti s događajima iz hrvatske povijesti na što zanimljiviji način. Natječaj je otvoren do 5. srpnja, a rezultati će biti objavljeni u rujnu ove godine. Najbolji rukopis odabrat će članovi povjerenstva - predsjednik Društva hrvatskih književnika Đuro Vidmarović, književnici Nevenka Nekić i Miroslav Međimorec te ravnateljica Gradske knjižnice Kaštela Renata Dobrić. Autor najboljega hrvatskog povijesnog romana dobit će novčanu nagradu u iznosu deset tisuća kuna, a roman će biti objavljen u nakladničkoj kući Naklada Bošković, s kojom autor sklapa ugovor, te u sunakladništvu s Gradskom knjižnicom Kaštela. Nagrađeni roman i autor premijerno će se predstaviti u prosincu u Kaštelima, na Dan Gradske knjižnice Kaštela i u povodu obilježavanja njezine 20. obljetnice. Rukopis mora biti napisan na računalu, veličine od 10 do 15 autorskih araka, pisan oblikom slova Times New Roman, veličina 12, prored 1,5 na bijelomu papiru formata A4. Uz njega je obvezatno priložiti i elektronički zapis teksta (na CD-u, DVD-u ili USB-u). Dostavlja se u četiri primjerka na adresu Gradske knjižnice Kaštela - Za natječaj "Najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman", Trg palih za domovinu 1, 21212 Kaštel Sućurac. Natječaj je javan, a rukopisi se predaju pod zaporkom. Organizator moli autore da na rukopis romana napišu zaporku, a uz rukopis prilože zapečaćenu omotnicu u kojoj se nalaze: zaporka, ime i prezime autora, telefon, adresa, e-mail, OIB i IBAN. Fasada dvorca Trakošćan postala je neugledna i oštećena: pojedini dijelovi otpadaju, nalaze se mrežaste pukotine, boja se ljušti i izblijedjela je, a vidljivi su i slojevi gljivica. Upravo zbog toga, kako doslovce stoji u natječajnoj dokumentaciji – Muzejska ustanova Dvor Trakošćan raspisala je javni natječaj za obnovu fasade na dvorcu, a vrijednost radova procijenjuje se na 1,3 milijuna kuna. Cijena će biti glavni kriterij pri odabiru izvođača, ali i jamstveni rok. „Uz obnovu fasade popravit će se i se svi oštećeni dijelovi vijenaca, kapitela, kamene plastike, kamenih stuba, oštećeni kameni dovratnici, derutni dijelovi zidova i grudobrana, učvrstit će se trošni dijelovi kamenih zidova bedema i trošni dijelovi vidljive stijene u podnožju dvorca, obojit će se stolarija i sanirat će se šire pukotine vidljive na fasadi atrija dvorca“, stoji nadalje u objavljenoj dokumentaciji. Dvorac će tako zahvatiti zidarski, pokrivački, limarski, kamenarski, stolarski, ličilački i dr. radovi, a rok za predaju ponuda je 7. lipnja u 11.30 sati. https://evarazdin.hr/nasim-krajem/zub-vremena-raspisan-natjecaj-za-obnovi-dvorca-trakoscan-vrijedan-13-milijuna-kuna-370611/ Sudbina nekad velebnog zdanja sve jasnija, nestat će u ruševinama Dvorac Inkey u Rasinji, ovaj biser iz druge polovice 19. stoljeća, propada već godinama. Glavna kupola počela se već urušavati, a s balkona otpadaju cigle. Neodržavanje, upareno s kišom, snijegom i vlagom koja su uvukla u zidove učinilo je svoje. Općina Rasinja, podsjetimo, taj je dvorac 2006. godine prodala virovskoj građevinskoj tvrtki Gratit za 1,5 milijuna kuna, a planovi su bili da se uredi u mondeno turističko središte s luksuznim hotelom i popratnim sadržajima. Danas je to zemljište i pripadajući dvorac opterećen hipotekom Zagrebačke banke, a tvrtka Gratit je u stečaju. U ovakvoj situaciji ulaganje u rasinjski dvorac zasigurno nije izgledno. Također, nije izgledno ni da se nađe kupac, makar bi i banka možda smanjila cijenu od iznosa hipoteke. Općina Rasinja ne raspolaže velikim proračunom, ali ipak su pokušali doći do sporazuma s bankom oko otkupne cijene, no do dogovora nije došlo. – Predložena cijena je uvijek bilo nekoliko puta viša od one po kojoj smo dvorac prodali. Mi si to ne možemo priuštiti – rekao je Marijan Hadelan, zamjenik načelnika općine Rasinja, koji je dodao da općina održava okoliš dvorca koliko može i stigne. – Prošle godine pokosili smo kako bismo barem spriječili da izraste šikara. No, to je sve što možemo učiniti. Šteta, jer da je nekretnina u našem vlasništvu, imali bismo velike šanse dobiti sredstva od Europske unije za obnovu Dvorca – objasnio je Hadelan. Da je tome tako, dokaz je i primjer iz Mađarske gdje je tamošnja općina Iharosbereny dobila znatna sredstva za očuvanje i restauraciju dvorca koji je također izgradila plemenitaška obitelj Inkey. Kakvo je danas stanje u Rasinji? Ove godine čak nit okoliš nije pokošen, a od visoke trave teško je i hodati oko dvorca. Inače, dvorac u Rasinji, koji je proglašen kulturnim dobrom, izgradila je mađarska plemenitaška obitelj Inkey de Pallin potkraj 19 stoljeća, a kroničari kažu da je bio dovršen 1885. godine. Dvorac je izgrađen na mjestu stare kurije i gospodarskih zgrada Staroga grada Rasinje. Pokraj samog dvorca nalazi se i gospodarska zgrada koja se koristila za stanovanje osoblja. Od 1959. do 1994. godine u samom dvorcu je bila smještena osnovna škola, a u manjoj zgradi dvorca mjesni ured i ambulanta. Bio je to impresivan sklop dvorca, perivoja, gospodarskih zgrada s vrtom i župne crkve s vlastelinskim grobljem. Obitelj Inkey odselila je iz Rasinje nakon drugog svjetskog rata. https://podravski.hr/propada-povijesni-biser-sudbina-nekad-velebnog-zdanja-sve-jasnija-nestat-ce-u-rusevinama/ – Po svemu sudeći možemo kazati kako će 2018. godina biti iznimno uspješna godina za klišku tvrđavu i Klis, jer ostvaren je niz sjajnih rezultata i ciljeva za koje smo se zalagali proteklih pet godina. Nedavno je s Vladom Republike Hrvatske potpisan ugovor o ustupanju kliške tvrđave na korištenje Općini Klis i tvrđavu smo nakon 500 godina vratili u ruke potomaka onih koji su je izgradili i njome branili ove krajeve. Tu sjajnu vijest prati i značajno povećanje posjećenosti naše tvrđave, koja je upravo dobila svoj novi i zaista sjajan vizualni identitet, a nastavljamo raditi i na brojnim projektima za revitalizaciju i obnovu Tvrđave Klis – istaknuo je Jakov Vetma, načelnik Općine Klis. Kliška tvrđava je u prva četiri mjeseca 2018. godine ostvarila 76 posto više posjeta u odnosu na isto razdoblje 2017. godine, koja je isto bila iznimno uspješna i tijekom koje je tvrđavu posjetilo ukupno 47.000 posjetitelja. Ta brojka je do svega nekoliko godina unatrag iznosila 8.000 posjetitelja godišnje, no odabirom smjera razvoja turizma koji se u velikoj mjeri temelji na bogatoj povijesnoj i kulturnoj baštini rezultati su bolji iz godine u godinu. Turizam fokusiran na kulturnu baštinu, aktivni odmor i gastronomiju smjer je razvoja koji je općina odabrala, a kliška tvrđava pri tome će i dalje imati ključnu ulogu, na korist svih stanovnika općine. Povodom 370. obljetnice oslobođenja Klisa od Turaka, ali i brojnih projekata revitalizacije tvrđave i nadolazećih manifestacija, predstavljen je i novi vizualni identitet Tvrđave Klis, čiji autor je Ante Filipović Grčić iz šibenskog studija 2fg. Novi vizualni identitet Tvrđave Klis temelji na položaju Klisa na strmoj hridi u klancu koji razdvaja Kozjak i Mosor, a koji je i ključ Dalmacije na putu od Jadranske obale do Zagore i obrnuto. U obrazloženju podrijetla naziva Klisa neki etimolozi izvode ga iz grčke riječi kleis, što u prijevodu znači ključ, a sama simbolika klanca i ključa vidljiva je u novom logotipu. – Svi ovi uspjesi i rezultati ostvareni su u godini u kojoj obilježavamo 370. obljetnicu oslobođenja Klisa i okolnih krajeva od Turaka, pri čemu je naša tvrđava odigrala ključnu ulogu. 2018. godina je i Europska godina kulturne baštine, čemu svakako doprinosimo i brojnim projektima i aktivnostima, stoga sa zadovoljstvom mogu reći kako su naš rad i zalaganje za Klis, bogatiju turističku ponudu i obnovu i očuvanje našeg kulturnog nasljeđa urodili plodom i u tom smjeru nastavit ćemo se razvijati i dalje – zaključio je načelnik Vetma. Pročitajte više na Dalmacija Danas: www.dalmacijadanas.hr/hit-splitskog-zaleda-kliska-tvrdava-ostvarila-76-posto-vise-posjeta-i-dobila-novi-vizualni-identitet © dalmacijadanas.hr U sklopu paketa ugovora i sporazuma koji su jučer potpisani u Banovini, potpisan je i onaj između ministra Gorana Marića i načelnika Općine Klis, Jakova Vetme. Potpisanim Ugovorom stupila je na snagu Odluka Vlade RH o ustupanju Kliške tvrđave na korištenje Općini Klis. Potpisivanje ovog Ugovora komentirao nam je načelnik Jakov Vetma. “Moj prvi odlazak u Zagreb u svojstvu načelnika Općine Klis dogodio se 2013. godine i bio je upravo na ovu temu. Pet godina kasnije ipak smo uspjeli. Tvrđava Klis nije samo naš okamenjeni identitet, ona je razvojni potencijal, lokomotiva razvoja Klisa i cijele općine. Zahvalan sam Vladi RH, ministru Mariću, ali pogotovo onima koji su nam pomogli da ustrajemo. Zahvaljujem i Tonču Glavini, državnom tajniku i Anti Sanaderu koji je, još kao župan, prepoznao tvrđavu Klis kao protokolarni centar. Tvrđava Klis se ovim potpisom vraća potomcima onih ljudi koji su je mukotrpno gradili, braneći Split, Dalmaciju i hrvatski identitet” – kazao nam je načelnik Vetma. Pročitajte više na Dalmacija Danas: www.dalmacijadanas.hr/vlada-ustupila-koristenje-kliske-tvrdave-opcini-klis-ona-je-razvojni-potencijal-cijele-opcine © dalmacijadanas.hr |
Archives
February 2021
|